Zagrebački rabin dr Kotel Da-Don već dva semestra, od ožujka prošle godine, na zagrebačkom Filozofskom fakultetu predaje “Uvod u judaizam”, a od početka ove nastavne godine na Filozofskom fakultetu, u okviru Odsjeka za hungarologiju, turkologiju i judaistiku, otvorio se još jedan prozor u židovstvo.

Buduća znanstvena novakinja Naida Mihal Brandl u kolegiju pod naslovom "Periodizacija židovske povijesti" u 15 predavanja po semestru nastoji studentima približiti židovske mislioce, imena i pojmove kao Gaonat i egzilarhat, židovstvo i islam, Jehuda Ha Levi, Ramban i Rambam, Sefardska dijaspora – Lurianska kabala, Šulhan Aruh, problem conversosa, mesijanizam, Baruh Spinoza, Hasidizam, Emancipacija; haskala – židovsko prosvjetiteljstvo (Moses Mendelssohn, maskili); sekularizacija, struje u židovstvu ... i tako dalje, no za uvod dovoljno.

Predavanja rabina dr Da-Dona i Naide Mihal Brandl, prvi su kolegiji na tu temu u povijesti zagrebačkog Filozofskog fakulteta nakon 1945., te začetak buduće katedre za judaizam na ovom fakultetu. Sljedeći korak trebao bi biti tečaj hebrejskog jezika uz već postojeće tečajeve neindovropskih jezika poput tečaja turskog,madžarskog, japanskog, kineskog i arapskog, uz napomenu da je ovaj posljednji također zasad još samo u planu.
Na web siteu fakulteta međutim o tome jedva da ima spomena, odnosno samo uz velik napor i duga pretraživanja moguće je nabasati na šturu informaciju da postoji taj i takav izborni predmet.

U opisu svog kolegija rabin dr Da-Don kaže da mu je cilj upoznavanje studenata s temeljnim pojmovima judaistike: načinom života, odnosom prema vjeri, odnosom prema životu i smrti u kontekstu spoznaja židovske teologije i filozofije. Pod pojmom judaizam podrazumijevamo židovsku vjersku, kulturnu i društvenu tradiciju kako je utvrđena i ustaljena nakon babilonskoga sužanjstva obnovom u Zemlji Izraelu i kako se od toga vremena, tijekom 2500 godina, razvijala u Zemlji Izraelu i dijaspori.

Judaistika, dakle, uključuje jezik (starohebrejski, a potom ivrit, jidiš, ladino) i književnu tradiciju (Biblija, te književnost od srednjovjekovne do suvremene), ali i povijest, arheologiju, religiju, teologiju, filozofiju i druge discipline i znanosti.

Kolegij počinje predavanjima o podrijetlu židovskog naroda, o pisanoj i usmenoj Tori (Pisanom i Usmenom Nauku), o židovskom pravu, židovskom kalendaru, blagdanima, Božjim naredbama Židovima, kašrutu ili propisima o ishrani, o obrezivanju, bar micvi i tako dalje, pa sve do - osnivanja države Izrael. Studenti dolaze s raznih odsjeka, kaže dr Da-Don. Ima ih s odsjeka lingvisitke, povijesti, a ima i studenata teologije koji dolaze s Teološkog fakulteta. Većina ipak ne dolazi iz religioznih pobuda nego zbog čiste intelektualne znatiželje. Judaizam im je zanimljiva tema, kao što bi im vjerojatno bio zanimljiv i islam.

U sadržaj kolegija predavač je uključio i teme kao što su smrt; odnos prema duši, pobačaju, eutanaziji, samoubojstvu, kremaciji, obdukciji i donaciji organa o čemu se i u javnosti u posljednje vrijeme mnogo raspravlja. Nerijetko usred predavanja studenti mu postavljaju pitanja, a često ih, kaže, i on sam nastoji isprovocirati i potaknuti diskusiju koja dotiče i legalni, etički, filozofijski, ili medicinski aspekt.

Također i pitanja koja se dotiču Darwinovog učenja, međutim, kako ističe dr. Da-Don, ako bi zaista htio ozbiljno govoriti o bilo kojoj od ovih tema trebala bi mi za svaku od njih barem dva sata a za tako nešto u okviru ovog kolegija i sveukupno 15 predavanja u semestru, nema vremena. To je ipak samo uvod u judaizam, a one koji žele o tome više naučiti upućuje osim na svoju knjigu "Židovstvo-život, teologija i filozofija" (Zagreb, 2004), na hrvatskom jeziku, koje se drži u predavanjima i na ispitima, još i na opsežnu dopunsku literaturu.

Svakako za studente najvažniji, najiscrpniji i najlakše dostupni izvor je Encyclopaedia judaica, izdanje iz 1971/2, koje postoji na internetu, a pristup je besplatan. Rabin dr Dadon nedavno je na Univerzitetu za židovske studije u Budimpešti obranio doktorsku dizertaciju na temu "Međureligijska i komparativna studija o Majmonidesovih trinaest principa židovske vjere" (INTER-RELIGIOUS AND COMPARATIVE STUDY ON THE THIRTEEN PRINCIPLES OF THE JEWISH BELIEF BY MAIMONIDES), a njegova predavanja na zagrebačkom Filozofskom fakultetu slušalo je što u prvom što u drugom semestru oko 150 studenata.

Njegova nova i nešto mlađa kolegica na judaistici Naida Michal Brandl, rođena 1971. u Splitu, koja je upravo odradila svoj prvi semestar, diplomirala je 1999. u Zagrebu povijest i arheologiju, da bi zatim pet semestara provela u SAD na postdiplomskom studiju na Židovskom teološkom seminaru pod nadzorom Sveučilišta Columbia, te stiče titulu Master of Arts iz židovske povijesti. Većina njezinih studenata je s germanistike, anglistike i hispanistike, a kaže da joj se čini da su uopće prvi put na njezinim predavanjima čuli za židovske filozofe poput Majmonidesa ili Mosesa Mendelssohna.

Znaju za Freuda i za Einsteina, a čuli su i za Spinozu, ali ne kao za Barucha nego kao za Benedikta. Studentima na svojim predavanjima Naida Mihal Brandl priča o ključnim događajima i ljudima iz židovske povijesti, kako kaže, na način koji će im pomoći da ih smjeste u mjesto i vrijeme u kontekstu drugih povijesnih zbivanja.

Posljednja tri njezina predavanja vode studente u noviju povijest u kojoj dotiče struje u židovstvu – reformno i ortodoksno židovstvo, židovstvo u istočnoj Evropi, hasidizam, emigraciju u Ameriku, cionizam, te na kraju Holokaust.

Tko želi o tome nešto više pročitati, sva njezina predavanja nalaze se na našoj web stranici .

Vlasta Kovač