ULAZNICA ZA NEBO: mesijanska značenja židovskog blagdana Pesaha

 

ULAZNICA ZA NEBO:
mesijanska značenja židovskog blagdana Pesaha

 

Knjiga je, uz pomoć Savjeta za nacionalne manjine RH, tiskana kao prva knjiga u novopokrenutoj biblioteci Židovske vjerske zajednice Bet Israel pod nazivom Moraša (Tradicija).

Promocija knjige održana je u nedjelju 30. ožujka u 11 sati, u prostorijama Bet Israela.
Ovdje pregledajte fotografije s promocije.

Uz više drugih suradnika i savjetnika zaslužnih za objavljivanje ove knjige, urednik biblioteke je dr. Kotel Da-Don, urednik ove prve knjige u biblioteci je Aleksandar Mihael Srećković, redaktor teksta Hagade, koja je sastavni dio knjige, jest dr. Eliezer Papo, savjete pri uvodnom dijelu teksta dao je Luka Girardi. Knjiga, koja sadrži 224 stranice, uvezana je u korice u boji, koje prikazuju tmurnu sliku egipatske pustinje u kojoj su Židovi stoljećima robovali i sjajnu proljetnu sliku njihova izlaska u slobodu, što je sve na “klapnama” knjige praćeno dvama mozaicima s prikazom macesa i hrane dopuštene za Pesah, te dvama među brojnim mogućim pladnjevima za seder. U samom knjižnom bloku, čitatelj će naći i deset simboličnih slikovnih prikaza u bojama, po jedan za svaki od deset udaraca ili pošasti kojima je Bog kaznio Egipćane stoga što uporno nisu puštali Židove na slobodu.

naslovna_hagada_novo (Copy)

U uvodnome dijelu knjige analiziraju se sve složene vizure blagdana Pesaha: burna povijest Židova od pada u egipatsko ropstvo do čudesnoga izbavljenja pod Božjom rukom i Mojsijevim vodstvom, pravila za čišćenje doma pred blagdan i za proslavu sedera i blagdanskih dana, navodi se više tradicijskih recepata za prigodna jela, opisuje se u pojedinostima obrednik Hagadu te njezinu povijest i suvremenost… Kroz sva poglavlja knjige obrađuju se spasenjski motivi i pojedinosti u vezi s Pesahom i njegovom proslavom, koji čitatelju približuju dublji smisao i poruku ovoga blagdana, jer taj blagdan najavljuje Mesijin dolazak. Za njegov dolazak u što skorijoj budućnosti se moli, kako bi se ostvarilo konačno spasenje židovskog naroda, svih Židova koji su ikada živjeli, u budućemu svijetu.

U zasebnome dijelu knjige objavljen je tekst Hagade, obrednika za proslavu dočekivanja blagdana odnosno Lel seder – večer sedera, na hebrejskome i na hrvatskom jeziku. Nakon dvaju izdanja Hagade u doslovnijim i arhaičnijim prijevodima (1906. rabin M. Engel i 2006. Luka Girardi), ovo je prva Hagada dostupna javnosti u suvremenom, slobodnijem prijevodu, na standardnom hrvatskom jeziku.