«

»

stu. 30

Bejahad u studenome 2014.: Sarajevo / Zagreb

Odnedavna, ali u već prihvaćenoj tradiciji, Židovska kulturna scena BEJAHAD svoje atraktivne međužidovske regionalne susrete i nadalje organizira u Zagrebu i u gradovima izvan Hrvatske. Ova praksa zamjenjuje donedavnu, kada su se Bejahadove priredbe odvijale isključivo u hrvatskim jadranskim gradovima, kamo su tijekom jednoga tjedna trajanja manifestacije dolazili brojni gosti, i kao izvođači i kao publika. Sada Bejahad ide u goste i goste dočekuje u Zagrebu.

SARAJEVO

Gostovanje židovske kulturne scene Bejahad u sklopu projekta „Židovska kultura u Europi-Zagreb“ ostat će upamćeno kao iznimno vrijedno iskustvo.

Jedan od najistaknutijih intelektualaca u Hrvatskoj Slavko Goldstein održao je predavanje o Židovima u Zagrebu kroz vrlo slikovit pregled događaja od prvih doseljavanja, zlatnog razdoblja integracije ranih tridesetih godina do Holokausta i stradavanja zajednice te današnjih napora da se revitalizira život u židovskim općinama.

U svojem uvodnom govoru dr. Vladimir Šalamon istaknuo je značenje suradnje između svih židovskih zajednica u regiji i razmjenu iskustava kako bi našle svoj put u budućnost.

Poznata novinarka i publicistkinja Vlasta Kovač dala je izvrstan pregled, kronologiju časopisa Omanut odnosno Novi omanut uz zahvalnost glavnom uredniku Branku Poliću za njegov nenaplativ trud i znanje. Vijest o njegovoj smrti sve nas je ražalostila, jer Branko je bio neprocjenjivo vrijedan znalac svih mogućih podataka, uz to duhovit na njemu svojstven način i vjeran i dobar prijatelj.

Gospodin Branko Lustig i Nataša Popović govorili su o djelovanju Festivala tolerancije, a prikazan je i dokumentarni film o govoru mržnje u medijima koji je na sve ostavio težak dojam. No navečer je, zahvaljujući neiscrpnom talentu kompozitora Alfija Kabilja održan koncert za pamćenje. A svi, i gosti i domaćini, uživali su u divnoj izložbi fotografija Davora Golla koje svjedoče o životu Židovske vjerske zajednice Bet Israel.

Jasminka Domaš govorila je iskustvu manjinskog pisca, o okvirima koji su ponekad postavljeni upravo zato da bismo ih naučili svladati i micati, povezujući ono specifično s globalnim.

DANI MAĐARSKE ŽIDOVSKE ZAJEDNICE U ZAGREBU

U trodnevnoj manifestaciji održanoj u posljednjem tjednu studenoga 2014. godine, organiziranoj s Mađarskim institutom Balassi i njegovim ravnateljem dr. Dinkom Šokčevićem, šira zagrebačka publika je imala mogućnost upoznati više aspekata mađarske židovske zajednice, njezina kulturnog nasljeđa i suvremenosti.

Prvoga dana, u utorak 25. studenoga, u dupkom punoj sinagogi Bet Israela održana su dva predavanja. U prvome je Agnes Dadon slikom i riječju približila zagrebačkoj publici, židovskoj i nežidovskoj, kako je organiziran život suvremene mađarske židovske zajednice, od 1945. godine do danas. Drugo predavanje održao je međunarodno afirmirani profesor arhitekture i specijalist za povijest istočnoeuropske sinagogalne arhitekture dr. Rudolf Klein, koji je prikazao presjek sinagogalne arhitekture u mađarskim krajevima.

Profesor Klein je i drugoga dana manifestacije, u srijedu 26. studenoga, u Institutu Balassi održao vrlo zanimljivo i dinamično predavanje, vodeći posjetitelje hodom od eksponata do eksponata na otvorenju izložbe Sinagogalna arhitektura u srednjoistočnoj Europi 1782.-1944. Izložba, koju su priredili Kulturno društvo mađarskih Židova i Društvo arhitekata Mađarske, ostaje otvorena za javnost do 9. prosinca 2014. (posjet je besplatan).

Posljednjega dana trodnevne manifestacije, u četvrtak 27. studenoga, zagrebačka publika je uz slobodan pristup bila počašćena koncertom Budimpeštanskog klezmer-orkestra. Koncertna dvorana u Muzeju Mimara zabilježila je neviđen broj posjetitelja, židovskih i, većinom, nežidovskih: pola sata prije početka sva su sjedeća mjesta bila zauzeta, a publika je i dalje pristizala u takvom broju da do početka koncerta mjesta gotovo više nije bilo ni za stajanje.

Izvođači su više nego opravdali očekivanja, za što ih je publika nagradila ovacijama. Od fortissima do pianissima i ponovo do fortissima vjerno su prenijeli radost i tugu, smijeh i plač židovskih predaka, goleme jidiš-zajednice od više milijuna pripadnika koja je zauvijek zbrisana Holokaustom. Visoko umjetničko ostvarenje i velika ljudska predanost članova ansambla svojoj tradiciji oživjela je ovu izgubljenu židovsku i europsku kulturnu dragocjenost barem u ovoj jednoj, trajno dojmljivoj noći.

Jasminka Domaš / Julija Koš